Stranica za istinu

Otvoreni prostor za slušanje, istinu i pomirenje

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Pravdom do pomirenja

Pravdom do pomirenja - Deseta emisija

El. pošta Štampa PDF

Pravdom do pomirenja – Ženski sud – zalaganje za prava žena koje su preživjele ratna silovanja – Deseta emisija

 


Ovo je deseta  i zadnja emisija ovog serijala, Stranica za istinu -  pravdom do pomirenja.

Za našu zadnju emisiju odabrali smo, na ovim prostorima, još neispričanu priču, o ženskom sudu ili  prostoru za glasove o stradanju žena sa prostora bivše Jugoslavije.

2010. godine aktivistkinje iz ženskih oganizacija sa prostora  bivše Jugoslavije pokrenule su   inicijativu da se počne govoriti o svim patnjama kroz koje su prolazile žene za vrijeme ratova, od 1991. do 1995. godine, od Slovenije do Makedonije. Svaka od ovih zemalja imala je svoje neispričane priče ili oblasti raznih vrsta tortura kroz koje su prolazile žene u vrijeme i nakon rata. I to su teme kojima će se baviti Ženski sud za području bivše Jugoslavije. Žene Bosne i Hercegovine progovoriće o ratnom silovanju.

O inicijativi Ženskog suda za BiH u emisiji  razgovaramo sa Stanojkom Tešić, predsjednicom Udruženja žena “Forum žena” iz Bratunca, organizacije koja koordinira pripremama za učešće svjedokinja iz naše zemlje u regionalnoj inicijativi za govorenje istine o stradanju žena u ratovima.

 

Sa Stanojkom Tešić razgovarala je novinarka Radio Osvita Dragana Jašić

 

“Silovane žene  godina na marginama ostavrenja poratne pravde u našoj zemlji i većina ih je onemoguća u ostvarivanju bilo kakvih prava kao civilne žrtve rata. I ono što je nama najbitnije je da se smanji stigmatizacija nad silovanim ženama, ako se o tome govori, ako se o silovanju progovori i osudi, onda će to možda ohrabriti  žene kao pojedinke a i organizacije žena da više rade sa tim ženama a i njih same da prepoznaju da postoji neko ko ima empatiju i saosjeća sa njihovim stanjem,“ rekla je za Stranicu za istinu Stanojka Tešić

 

Silovanje žena u prvoj godini rata u BiH, objelodanjivanje u svjetskoj javnosti ovog zločina uticalo je da se ratno silovanje prvi put uvrsti kao zločin protiv čovječnosti u Statut Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru biše Jugoslavije. 2001. izrečena je pred Tribunalom u Hagu i prva presuda za silovanje kao ratni zločin. Iako je silovanje kao zločin protiv čovječnosti sankcionisano u više od 40 presuda Tribunala u Hagu, kao i u presudama izrečenim pred sudovima u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, u BiH još ne postoji evidencija o broju žena koje su preživjele ratno silovanje. Takođe, žene koje su preživjele silovanje, veoma ograničeno ili nikakako ne ostvaruju i socijalna i prava na rehabilitaciju i reintegraciju u društvo. Njihova trauma ostala je njihova privatna stvar, ili društvena sramota.

Stanojka Tešić kaže da je cilj inicijative za održavanje Ženskog suda za BiH sa fokusom na ratno  silovanje u krajnjoj tački zalaganje za ostvarivanje prava preživjelih ratnog silovanja:

 

U inicijativi za održavanje Ženskog suda za BiH učestvuje 7 ženskih nevladinih organizacija; pored Foruma žena, to su Fondacija “Lara”, UG “Budućnost” iz Modriče, NVO “Horizonti” iz Tuzle, Centar za pravnu pomoć ženama iz Zenice, Fondacija Cure iz Sarajeva i Udruženje žena “Most” iz Višegrada. Jedna od bitnih aktivnosti je promocija inicijative među ženama i predstavnicima građanske javnosti. Na dva skupa održana u Bijeljini, podršku održavanju Ženskog suda dalo je gotovo 50 žena sa jasnom porukom; da je vrijeme da žrtve silovanja prestanu da budu stimatizovane i da umjesto silovatelja, trpe traumu i izolaciju u javnosti.

 

Slijedi audio zapis emisije:

 

Emisiju u mp3 formatu možete preuzeti OVDJE

Poslednje ažurirano sreda, 09 jul 2014 09:58

Strana 1 od 10

STRANICA ZA ISTINU Sva prava zadrzana. Pan radio-Bijeljina i Osvit radio-Zvornik